Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je prepoznala naš otok, naš grad i našu tradiciju. Hvar ima čak šest upisa na listu kulturne baštine čovječanstva.
Nadaleko poznata procesija “Za križen” i čipka od agave koju izrađuju hvarske benediktinke bili su 2009. godine naši prvi predstavnici na listi nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Tri godine nakon toga, na listu je uvršteno klapsko pjevanje. Ovaj specifični glazbeni izraz, karakterističan za kulturni identitet Dalmacije u cijelosti, jedan je od naših najprepoznatljivijih simbola u svijetu, a danas se klapsko pjevanje njeguje i popularizira od najranije dobi.
Godine 2013. UNESCO je na ovu prestižnu listu uvrstio i mediteransku prehranu, čiji su hrvatski predstavnici otoci Hvar i Brač. Tako su kvaliteta, tradicija i inovativnost u spravljanju domaćih jela od pamtivijeka, dobili svoju svjetsku potvrdu i potporu za daljnje očuvanje.
Uz nematerijalnu baštinu koju možete doživjeti na Hvaru i ponijeti sa sobom u svoje domove, valja naglasiti kako su Stari grad, Starogradsko polje ( AGER ) i suhozid također na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine u kategoriji Reprezentativne materijalne baštine čovječanstva.
Kao kulturni krajolik, Starogradsko je polje prvo uvršteno na ovu listu 2008. godine. kada su svjetski stručnjaci za očuvanje baštine prepoznali njegovu vrijednost. Ona se ogleda u geometrijskoj podjeli zemljišnih čestica, koja svoje korijene vuče iz grčke parcelacije iz 4. st. pr. Kr. Već 24 stoljeća brojne Hvaranke i Hvarani, ali i naši turisti, uživaju u plodovima Starogradskoga polja, poglavito u vinima i maslinovom ulju.
Podijelite svoje fotografije hvarske kulturne baštine sa svijetom na društvenim mrežama i označite objave hashtagovima: #HvarBeThere #HvarToursitBoard #CityOfHvar.
