Mediteranska prehrana obuhvaća čitav niz vještina, znanja, običaja, rituala i simbola povezanih s uzgojem, berbom, ribolovom, stočarstvom, očuvanjem namirnica, njihovom obradom i pripremom, ali i – osobito – s dijeljenjem i zajedničkom konzumacijom hrane. Ova prehrana temelji se na načinu života usklađenom s prirodom i održivim korištenjem njezinih resursa, čime postaje ključnim dijelom mediteranskog identiteta i poveznicom raznolikih kultura i utjecaja koji se neprekidno prenose s generacije na generaciju.

Osim povezanosti s prirodom, prehrana ima i važnu društvenu ulogu. Mediteranski način prehrane njeguje vrijednosti poput zajedništva, gostoljubivosti, međusobnog poštovanja i kulturne razmjene. Potiče stil života koji uvažava različitosti i njeguje kreativnost. Svoj puni značaj dobiva u okviru kulturnih običaja, tijekom proslava i festivala, gdje okuplja ljude različitih dobi i društvenih skupina.

Okusi otočke povijesti

Od ploča s jelovnikom iz rimske ville rustice u Starogradskom polju do suvremenih jelovnika otočkih ugostitelja, hvarska kuhinja rezultat je stoljetnog krčkanja raznih mediteranskih utjecaja i neizostavan dio hedonističkog svjetonazora koji nisu pokolebali ni ograničeni otočki resursi. Starogrojski paprenjok što ga je opjevao renesansni pjesnik Petar Hektorović i danas ima isti okus, a autohtona vinska sorta bogdanuša što se nekad pila i na bečkome dvoru jos uvijek podsjeća na božje darove obilato spuštene na ovaj komad zemlje usred mora.
Ako ste kušali brujet ili gregadu, neko od svjetski priznatih maslinovih ulja, izabrali vrhunska crna vina što ih je dala sorta plavac mali, zasladili se kozjim sirom u slatkom otočkom medu – opijenost okusima kreće već od prvog susreta sa škojem.
Jedinstvenost doživljaja potiču i autentični ambijenti: tradicionalni restorani što donose mirise dalmatinskih konoba u kojima se solila riba i čuvalo vino, pucketanje iz kamina u staroj kući napuštenoga otočkog sela, jednostavnost objeda usred maslinika ili šarm bogate večere u pulsirajućim kamenim ulicama. Ovdje čarolija ne ostaje samo na nepcu i zbog toga se pamti.

 

Riba „Pod limun“

Sastojci
0.5 kg fileta bilo koje ribe, 2 domaća limuna, 1 dl maslinovog extra vergine ulja, 10 dag kapara ili ukiseljenog petrovca, 1 žlica mravinca, sol i krupno mljeveni papar.
Priprema
Filete usitniti na tanke ploške ili kockice. Začiniti solju i paprom, nakapati sokom limuna te preliti uljem i posuti mravincem i kaparama ili petrovcem.
Ovo jelo se servira u dvije verzije:
1. Marinirati nekoliko sati da limun obavi svoj dio posla.
2. Konzumirati odmah bez mariniranja.
Sugestija verzija 2. – sami ukus ribe više dolazi do izražaja.

Rižot od lupara (priljepaka)

Sastojci
1 kg lupara, 2 crvena luka, 1 glavica češnjaka, kitica peršina, 1 pomidor, 2 dl bijelog vina, 1 dl maslinovog ulja, 20 dag arborio riže, sol i papar po ukusu.
Priprema
Odvojiti meso lupara od kućica. Kućice prokuhati za temeljac bez ikakvih dodataka. Na ulju prodinstati luk, češnjak i pomidor. Dodati meso lupara, začiniti solju i paprom te podliti vinom. Dodati rižu i podlijevati temeljcem dok se riža ne skuha „al dente“. Umiješati usitnjeni peršin i nakapati još maslinovog ulja.

Hvarska gregada

Sastojci 
oko 2kg ribe (može i koji rak), 1 kg krumpira, 2 veće glavice luka srebrenca, nekoliko češnjeva češnjaka, kitica peršina,  1 dl bijelog vina, 1 dl maslinova ulja, sol, papar u zrnu
Priprema
Količine ovise o veličini posude, ali svakako stavite krumpira i luka da prekriju dno posude, a krumpir ribu. Na tanke ploške narežite luk. Narežite i krumpir. Veću ribu narežite na komade. Nauljite posudu, stavite luk, krumpir i ribu te nalijte vode tek da prekrije sastojke. Začinite samo solju i paprom u zrnu.
Gregadu kuhajte na jakom plamenu dok se krumpir ne skuha potom pošpricajte vinom. Pred sami kraj začinite češnjakom i peršinom. Svetogrđem se smatra bilo kakvo miješanje gregade tijekom kuhanja.

Polpete od hobotnice

Sastojci
2 kg hobotnice, 2 jaja, 1 crveni luk, 1 glavica češnjaka, kitica peršina,  2 dl bijelog vina, 1 pomidor, žličica mravinca (origana),sol i papar, 20 dag riže.
Priprema
Hobotnicu skuhati u hladnoj posoljenoj vodi. Usitniti je ručno ili strojno, pomiješati s usitnjenim crvenim lukom, jajima, solju i paprom. Rukom oblikovati popečke i pržiti u dubokom ulju. Na malo maslinovog ulja naglo zapeći sjeckani češnjak, peršin i pomidor, podliti vinom i položiti pržene popečke. Dinstati dok se vino ne reducira. Posuti mravincem i servirati na riži kuhanoj „bjanko“.

Pašticada

Sastojci
Goveđi frikando oko 2 kg, 10 dag suhe slanine, 1 kg crvenog luka, 6-8 režnjeva češnjaka, bočica malog plavca, nekoliko klinčića, sol i papar po ukusu, 2 dl ulja, 20 dag celerova korijena,  1 dl prošeka; za juhu: ostaci od mesa s nešto kostiju, dvije mrkve, luk, celer,  sol, crni papar u zrnu
Priprema
Meso nabodite  češnjakom klinčićima i pancetom. Skuhajte goveđu juhu od ostataka s frikandoa i nešto kostiju. Juhom ćete prelijevati pašticadu tijekom kuhanja. Na maslinovu ulju goveđi but zapecite sa svake strane da uhvati koricu. Meso izvadite, a u istoj posudi propirjajte luk i češnjak. Dodajte papar u zrnu, pa vratite meso.
Prelijevajte ga vinom i goveđom juhom. Kad iz mesa više ne izlazi krv, u sve dodajte malo prošeka. Meso izvadite i narežite na odreske debljine prsta. Izvadite iz posude sve što se u njoj kuhalo pa to propasirajte. Zatim sve opet pomiješajte. U umak položite meso, začinite pa kuhajte uz dodavanje juhe dok meso ne omekša.

Janjeći ili kozleći but na žaru

Sastojci
1 cijeli but, 1 crveni luk, 2 male tikvice, 2 paprike, nekoliko šeri pomidora, 2 krumpira, 0,5 dl maslinovog ulja, malo suhog ružmarina i kadulje, sol i papar.
Priprema
Odkošten i stanjen but začiniti solju, paprom, ružmarinom i kaduljom te ostaviti da se marinira barem 1 dan. Peći ga u komadu  na žaru zajedno s povrćem. Servirati na pladnju odreske od buta pomiješane s povrćem.

Pečica na tečicu

Sastojci
1 mladi kozji sir (cca 20 dag), 6 žlica šećera ili 1,5 dl cvjetnog meda. Tko voli i malo cimeta.
Priprema
U posudu minimalno širu od sira položiti sami sir, prekriti šećerom ili medom te pokriveno na vatri ili u pećnici držati dok se šećer ne otopi. Ostaviti do serviranja vrijeme da se ukusi prožmu.

PRIJEDLOG ISKUSTVA MEDITERANSKE PREHRANE NA HVARU

Poje Hvar – autentičan okus mediteranske baštine

U srcu UNESCO-ovog Starogradskog polja (Ager ili Hora), Poje Hvar nudi jedinstveno kulinarsko iskustvo koje slavi mediteranski način života – od zemlje do stola i mediteransku prehranu. Smješteno na obiteljskom imanju okruženom suhozidima, maslinicima, vinogradima i lavandom, Poje je mnogo više od večere – to je putovanje kroz povijest, prirodu i tradiciju Hvara.

Inspiriran UNESCO-om zaštićenom mediteranskom prehranom, koncept Poje temelji se na sezonskim, lokalnim i organskim sastojcima iz vlastitog vrta, pripremljenima prema generacijama starim obiteljskim receptima. Gosti imaju priliku sami brati plodove, sudjelovati u privatnim kulinarskim radionicama te uživati u intimnim večerama koje okupljaju najljepše elemente hvarske kulture.

Iza ovog women-owned projekta stoje Kornelija i Morana Pavičić, s misijom da sačuvaju i podijele bogatu baštinu otoka kroz hranu, priče i regenerativnu poljoprivredu. Ograničen broj gostiju (do 6 po danu) jamči personalizirani pristup i autentičan doživljaj – baš kao što to nalaže duh mediteranske prehrane: zajedništvo, sezonalnost i povezanost s prirodom.

Email: poje.hvar@gmail.com
Instagram: @poje.hvar
Kornelija Pavičić: +385 99 293 8024
Morana Pavičić: +385 99 710 3055
Više informacija: Poje Website

Dalmatinska marenda

Dalmatinska marenda je tradicionalni prijepodnevni obrok, često smješten između doručka i ručka, koji spaja jednostavnost, okus i druženje. Obično uključuje lokalne specijalitete poput sira, pršuta, maslina, kruha, vina ili jednostavnog kuhanog jela (npr. fažol, lešo meso, brudet). Više od obroka – marenda je dio mediteranskog ritma života, trenutak za predah, priču i uživanje u hrani.

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije dodjeljuje certifikate u sklopu projekta “Dalmatinska marenda” za ugostiteljske objekte i proizvođače koji koriste domaće, autohtone proizvode i pripremaju ih na tradicionalan način. Na Hvaru je to priznanje dobio:

  • Bistro ‘KOD DAMIRA‘, Stari Grad, Hvar

    Trg Stjepana Radića 5, 21460, Stari Grad

    kontakt: 091 573 6376

     

 

Autentična otočka priča koja oživljava povijest kroz različita iskustva: TERRA ARHAICA

Terra Arhaica je jedinstveno rustikalno imanje smješteno u selu Vrisnik na otoku Hvaru, koje posjetiteljima pruža autentičan uvid u tradicionalni dalmatinski način života. Obitelj Damjanić obnovila je staru kamenu kuću, staru između 150 i 200 godina, s ciljem očuvanja povijesti otoka za buduće generacije. Prostor je ispunjen originalnim predmetima i alatima koji su se nekada koristili u svakodnevnom životu, poput mlina za žitarice, drvene rifljače i maštila za pranje rublja. Posjetitelji mogu sudjelovati u interaktivnim iskustvima, poput pečenja kruha, cijeđenja grožđa za vino i upoznavanja s tradicionalnim tehnikama domaćinstva, pružajući im priliku da osjete duh stare Dalmacije.

Terra Arhaica: Vrisnik 14, Vrisnik, 21465 Jelsa, otok Hvar, kontakt: +385 98 661 300

web: terraarhaica.com