Povijesna baština Hvara
Otkrivanje slojeva prošlosti što je otok ostavila bremenit kulturom i baštinom nalikuje neprekidnoj potrazi za blagom. Dvadeset i četiri stoljeća urbanog života ostavila su traga u kamenu, u otočkim spomenicima i građevinama, ali i u svim granama umjetnosti i svakodnevnog života. Pratiti tu nit možemo od suvremenog umjetničkog izričaja do plodne renesanse što je na svojem vrhuncu iznjedrila najstarije javno kazalište Europe, sve do baštine ostavljene još od vremena antike. Mistična ljepota otočkih crkava i neprocjenjiva vrijednost njihovih umjetničkih djela, monumentalnost stoljetnih suhozida i gomila, tajne ilirskih ruševina i priče uskih kamenih ulica samo su dio bogate riznice otočke kulture.
Većina najvažnijih kulturnih znamenitosti nalazi se unutar povijesne jezgre grada Hvara i lako ih je obići pješice. Tijekom šetnje možete istražiti tvrđave, trgove, samostane, muzeje i povijesne građevine koje svjedoče o bogatoj prošlosti otoka.
Trg sv. Stjepana / Pjaca, 15. st.
Najveći trg u Dalmaciji stoljećima je središte društvenog života grada Hvara. Nastao je postupnim nasipavanjem nekadašnje morske uvale, a danas ga okružuju neke od najvažnijih gradskih građevina, kao što su Katedrala sv. Stjepana, Arsenal i povijesne palače. U njegovom se središtu nalazi komunalni bunar iz 1520. godine, jedan od simbola grada.
Ljetnikovac pjesnika Hanibala Lucića, 16. st.
Renesansni ljetnikovac pjesnika Hanibala Lucića jedan je od najljepših primjera ladanjske arhitekture u Hvaru. Danas se u njemu nalazi Muzej hvarske baštine, dok uređeni vrt i povijesni ambijent posjetiteljima pružaju uvid u život hvarskog plemstva tijekom 16. stoljeća.
Samostan benediktinki i crkva sv. Antuna opata, 17.-18. st.
Samostan benediktinki na ovom mjestu nalazi se od 1664. godine, izvorno u stambenom sklopu obitelji pjesnika Hanibala Lucića (1485. -1553.), kojeg je njegova nevjesta Julija oporučno ostavila benediktinkama 1591. godine.
Benediktinski samostan poznat je po jedinstvenoj čipki izrađenoj od niti agave, tradiciji koju redovnice njeguju još od 19. stoljeća. Ova je vještina uvrštena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te predstavlja jedno od najprepoznatljivijih kulturnih obilježja Hvara.
Gradska tvrđava / Fortica, 16. st.
Najpoznatija hvarska tvrđava stoljećima bdije nad gradom i pruža jedan od najljepših pogleda na Hvar i Paklene otoke. Danas je Fortica jedna od najposjećenijih atrakcija Hvara, poznata po panoramskom pogledu na grad, Paklene otoke i zalazak sunca.
Gradnja gradske tvrđave počinje nakon 1278. godine, kada Hvar dolazi pod vlast Venecije. Tvrđava sa gradskim zidinama čini jedinstven obrambeni sustav. Godine 1551. sagrađena je nova tvrđava na mjestu stare, a 1571. godine prilikom turske provale pružila je zaštitu pučanstvu koje se u njoj sklonilo. Godine 1579. tvrđava je znatno oštećena u eksploziji skladišta baruta, kojeg je izazvao udar groma. Popravljena je tek početkom 17. st. za vrijeme kneza Pietra Semitecola, izgradnjom baroknih obrambenih bastiona. Posljednja vojarna sagrađena je u vrijeme Marije Terezije 1775. -1776. U tvrđavi je smještena zbirka amfora.
Loggia, 15.-17. st.
Hvarska Lođa stoljećima je bila središte javnog života grada. Nekadašnja gradska sudnica i mjesto okupljanja danas predstavlja jedan od najprepoznatljivijih primjera renesansne arhitekture u Hvaru, dok se s obližnjeg Leroja pruža pogled na Trg sv. Stjepana i katedralu.
Prva hvarska loža spominje se već 1289. godine. Gradnja nove lože započela je u 15., a završena u 16. st. Loža je izgorjela tijekom turske provale 1571. godine, no kasnije je popravljena i restaurirana. Konačni izgled pročelja dobila je početkom 17. st. Za vrijeme mletačke vlasti služila je kao javna sudnica. U loži su se održavale javne licitacije za zakup poreza i carina. Uz nju se nalazila Kneževa palača, srušena početkom 20. st. zbog izgradnje hotela carice Elizabete. U loži se tada nalazio Kursalon – hotelska kavana, čitaonica, plesna dvorana i okupljalište hvarske društvene elite.
Katedrala sv. Stjepana I., pape i mučenika, 15.-18. st./ Velo crikva
Na istočnoj strani Trga sv. Stjepana nalazi se hvarska katedrala. Njezin renesansno-barokni izgled, zvonik i vrijedna zbirka umjetnina čine je jednom od najvažnijih sakralnih građevina na otoku.
Katedrala sv. Stjepana I., pape i mučenika je izgrađena na mjestu benediktinskog samostana sv. Marije od Lesne. Katedralom postaje u 13. st., kada se središte biskupije premješta iz Starog Grada u Hvar. Nova katedrala građena je od 16. -18. st. Trobrodna je građevina bazilikalnog tipa s četverokutnim svetištem i renesansnim korom. Zapadno pročelje ima kasnorenesansno trolisno pročelje, koje simbolizira Sveto trojstvo. Na sjeveru je 1549. – 1550. podignut zvonik. lnventar se ističe oltarima i propovjedaonicama iz gotičkog razdoblja. Na oltarima su slike mletačkih majstora.
Franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti, 15.-16. st.
Smješten uz samu obalu, franjevački samostan jedno je od najmirnijih mjesta u gradu. Osim bogate zbirke umjetnina i knjižnice, ovdje se nalazi i znamenita slika Posljednja večera Mattea Ponzonia te grob hvarskog pjesnika Hanibala Lucića.
Crkva sv. Marije sagrađena je u 15. st. kao jednobrodna gotička građevina, na mjestu starije kapelice sv. Križa. U luneti glavnog portala postavljen je 1465. – 1471. godine Gospin kip s djetetom, rad Nikole Firentinca. Godine 1536. izgrađen je sjeverni brod crkve s renesansnom kapelom sv. Križa. U unutrašnjosti crkve su oltari iz 16. st., kor s renesansnim raspelom, mletački rad iz 16. st., te grob hvarskog pjesnika Hanibala Lucića.
U refektoriju je slika “Posljednja večera”, rad Mattea Ponzonia. U sklopu samostana je biblioteka i muzejska zbirka.
Arsenal i Hvarsko povijesno kazalište, 14.-17. st.
Arsenal je stoljećima bio središte pomorskog života Hvara, a na njegovom katu 1612. godine otvoreno je Hvarsko povijesno kazalište, najstarije javno kazalište u Europi. Kazalište je i danas aktivno te tijekom cijele godine ugošćuje predstave, koncerte i kulturna događanja.
Prvi Arsenal sagrađen je između 1292. i 1331. godine i služio je kao brodogradilište i skladište za održavanje galija. U 16. st. gradi se novi Arsenal na istom mjestu, no netom završenu građevinu spalili su 1571. godine Turci. Današnji izgled dobiva tijekom obnove i nadogradnje 1611. godine, za vrijeme kneza Pietra Semitecola. Uz sjeverno pročelje 1612. godine dograđen je Fontik – skladište za žito, nad kojim je Belvedere – terasa iz koje se ulazilo u kazalište utemeljeno iste godine, kao prvo javno kazalište u Europi. Hvarsko povijesno kazalište smješteno je na drugom katu zgrade Arsenala. Na nadvratniku ulaznih vrata kazalista upisano je: ANNO SECVNDO PACIS MDCXII. Godina 1612., kako govori natpis, druga je godina mira između sukobljenih staleža hvarske komune. Gledalište s ložama izgrađeno je 1803., kada je osnovano Kazališno društvo, a današnji neobarokni izgled datira iz sredine 19. st. Sačuvane su dvije zidne scenografije, freska iz 1819. godine i danas je na začeljnom zidu pozornice, dok je freska s prikazom kneževa dvora izrađena oko 1900. godine restaurirana i postavljena na pomične panoe.
Isplanirajte svoj posjet
Kulturne znamenitosti Hvara najbolje je istraživati pješice. Nakon obilaska povijesne jezgre preporučujemo posjet tvrđavi Fortica, muzejima i galerijama te sudjelovanje u nekoj od vođenih tura koje otkrivaju zanimljive priče iz bogate prošlosti grada.
