Kulturne znamenitosti

lstinski hedonizam prisutan je na otoku još od vremena raskošnih rimskih vila, izranja iz zidova renesansnih ljetnikovaca i usprkos svim izazovima otočkog života, još i danas se zavlači u sanjarenja modernih nomada što uživaju u svoj raskoši Hvara na kojem je prije gotovo 150 godina započeo europski organizirani turizam.

Cultural Sights

Povijesna baština

Otkrivanje slojeva prošlosti što je otok ostavila bremenit kulturom i baštinom nalikuje neprekidnoj potrazi za blagom. Dvadeset i četiri stoljeća urbanog života ostavila su traga u kamenu, u otočkim spomenicima i građevinama, ali i u svim granama umjetnosti i svakodnevnog života. Pratiti tu nit možemo od suvremenog umjetničkog izričaja do plodne renesanse što je na svojem vrhuncu iznjedrila najstarije javno kazalište Europe, sve do baštine ostavljene još od vremena antike. Mistična ljepota otočkih crkava i neprocjenjiva vrijednost njihovih umjetničkih djela, monumentalnost stoljetnih suhozida i gomila, tajne ilirskih ruševina i priče uskih kamenih ulica samo su dio bogate riznice otočke kulture.

Trg sv. Stjepana / Pjaca, 15. st.

Hvar, St, Stephen's Square

Središnji hvarski trg ili Pjaca, najveći je trg u Dalmaciji. lzvorno duboka uvala, a kasnije prostor između dva utvrđena grada, Grode na sjeveru i Burga na jugu, kroz stoljeća je zasipavana dok nije poprimila današnje dimenzije. Pjaca je do 15. st. već formirana, s katedralom na istoku i morem na zapadu. U početku je bila šira od današnje, ali zbog manjka prostora unutar utvrđenog grada,  izgrađuju kuće na sjevernom dijelu Pjace, ispred gradskih zidina. U središtu Pjace je komunalni bunar iz 1520. godine. Pjaca je u potpunosti popločana 1780. godine.

Ljetnikovac pjesnika Hanibala Lucića, 16. st.

Hvar, Hanibal's Summer house

Ljetnikovac Hanibala Lucića najpoznatiji je primjer suburbanog ljetnikovca grada Hvara. Smješten je uz prastari put koji je povezivao Hvar i Stari Grad još od antičkih vremena. Sagrađen je sredinom 16. st. Unutar ograđenog posjeda dvije su kuće i prostrani vrt u renesansnom stilu. lstočna kuća služila je za ladanje vlasnika, a zapadna je imala gospodarsku namjenu. U ljetnikovcu se nalazi Muzej hvarske baštine.

Samostan benediktinki i crkva sv. Antuna opata, 17.-18. st.

Benedictin Monastery

Samostan benediktinki na ovom mjestu nalazi se od 1664. godine, izvorno u stambenom sklopu obitelji pjesnika Hanibala Lucića (1485. -1553.), kojeg je njegova nevjesta Julija oporučno ostavila benediktinkama 1591. godine. Uz samostan je barokna crkva sv. Antuna Opata i Ivana Krstitelja iz 17. st. i samostanska zbirka umjetnina i čipki od niti kaktusa agave, koje redovnice izrađuju od 19. st., a koje su uvrštene na UNESCOV popis nematerijalne kulturne svjetske baštine.

Gradska tvrđava / Fortica, 16. st.

The fortress Fortica

Gradnja gradske tvrđave počinje nakon 1278. godine, kada Hvar dolazi pod vlast Venecije. Tvrđava sa gradskim zidinama čini jedinstven obrambeni sustav. Godine 1551. sagrađena je nova tvrđava na mjestu stare, a 1571. godine prilikom turske provale pružila je zaštitu pučanstvu koje se u njoj sklonilo. Godine 1579. tvrđava je znatno oštećena u eksploziji skladišta baruta, kojeg je izazvao udar groma. Popravljena je tek početkom 17. st. za vrijeme kneza Pietra Semitecola, izgradnjom baroknih obrambenih bastiona. Posljednja vojarna sagrađena je u vrijeme Marije Terezije 1775. -1776. U tvrđavi je smještena zbirka amfora.

Loggia, 15. -17. st.

Hvar's Loggia

Prva hvarska loža spominje se već 1289. godine. Gradnja nove lože započela je u 15., a završena u 16. st. Loža je izgorjela tijekom turske provale 1571. godine, no kasnije je popravljena i restaurirana. Konačni izgled pročelja dobila je početkom 17. st. Za vrijeme mletačke vlasti služila je kao javna sudnica. U loži su se održavale javne licitacije za zakup poreza i carina. Uz nju se nalazila Kneževa palača, srušena početkom 20. st. zbog izgradnje hotela carice Elizabete. U loži se tada nalazio Kursalon – hotelska kavana, čitaonica, plesna dvorana i okupljalište hvarske društvene elite.

Katedrala sv. Stjepana I., pape i mučenika, 15.-18. st./ Velo crikva

Hvar, St. Stephen's Cathedral

Katedrala sv. Stjepana I., pape i mučenika je izgrađena na mjestu benediktinskog samostana sv. Marije od Lesne. Katedralom postaje u 13. st., kada se središte biskupije premješta iz Starog Grada u Hvar. Nova katedrala građena je od 16. -18. st. Trobrodna je građevina bazilikalnog tipa s četverokutnim svetištem i renesansnim korom. Zapadno pročelje ima kasnorenesansno trolisno pročelje, koje simbolizira Sveto trojstvo. Na sjeveru je 1549. – 1550. podignut zvonik. lnventar se ističe oltarima i propovjedaonicama iz gotičkog razdoblja. Na oltarima su slike mletačkih majstora.

Franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti, 15.-16. st.

Hvar, Franciscan monastery

Crkva sv. Marije sagrađena je u 15. st. kao jednobrodna gotička građevina, na mjestu starije kapelice sv. Križa. U luneti glavnog portala postavljen je 1465. – 1471. godine Gospin kip s djetetom, rad Nikole Firentinca. Godine 1536. izgrađen je sjeverni brod crkve s renesansnom kapelom sv. Križa. U unutrašnjosti crkve su oltari iz 16. st., kor s renesansnim raspelom, mletački rad iz 16. st., te grob hvarskog pjesnika Hanibala Lucića.
U refektoriju je slika “Posljednja večera”, rad Mattea Ponzonia. U sklopu samostana je biblioteka i muzejska zbirka.

Arsenal i povijesno kazalište, 14.-17. st.

Hvar's Theatre

Prvi Arsenal sagrađen je između 1292. i 1331. godine i služio je kao brodogradilište za galije. U 16. st. gradi se novi Arsenal na istom mjestu, no netom završenu građevinu spalili su 1571. godine Turci. Današnji izgled dobiva tijekom obnove i nadogradnje 1611. godine, za vrijeme kneza Pietra Semitecola. Uz sjeverno pročelje 1612. godine dograđen je Fontik – skladište za žito, nad kojim je Belvedere – terasa iz koje se ulazilo u kazalište utemeljeno iste godine, kao prvo javno kazalište u Europi. Hvarsko povijesno kazalište smješteno je na drugom katu zgrade Arsenala. Na nadvratniku ulaznih vrata kazalista upisano je: ANNO SECVNDO PACIS MDCXII. Godina 1612., kako govori natpis, druga je godina mira između sukobljenih staleža hvarske komune. Gledalište s ložama izgrađeno je 1803., kada je osnovano Kazališno društvo, a današnji neobarokni izgled datira iz sredine 19. st. Sačuvane su dvije zidne scenografije, freska iz 1819. godine i danas je na začeljnom zidu pozornice, dok je freska s prikazom kneževa dvora izrađena oko 1900. godine restaurirana i postavljena na pomične panoe.

Istraži više Muzeji i galerije