Kulturne znamenitosti

Trg sv. Stjepana / Pjaca, 15. st.

Središnji hvarski trg ili Pjaca, najveći je trg u Dalmaciji. lzvorno duboka uvala, a kasnije prostor između dva utvrđena grada, Grode na sjeveru i Burga na jugu, kroz stoljeća je zasipavana dok nije poprimila današnje dimenzije. Pjaca je do 15. st. već formirana, s katedralom na istoku i morem na zapadu. U početku je bila šira od današnje, ali zbog manjka prostora unutar utvrđenog grada,  izgrađuju kuće na sjevernom dijelu Pjace, ispred gradskih zidina. U središtu Pjace je komunalni bunar iz 1520. godine. Pjaca je u potpunosti popločana 1780. godine.

Ljetnikovac pjesnika Hanibala Lucića, 16. st.

Ljetnikovac Hanibala Lucića najpoznatiji je primjer suburbanog ljetnikovca grada Hvara. Smješten je uz prastari put koji je povezivao Hvar i Stari Grad još od antičkih vremena. Sagrađen je sredinom 16. st. Unutar ograđenog posjeda dvije su kuće i prostrani vrt u renesansnom stilu. lstočna kuća služila je za ladanje vlasnika, a zapadna je imala gospodarsku namjenu. U ljetnikovcu se nalazi Muzej hvarske baštine.

Samostan benediktinki i crkva sv. Antuna opata, 17.-18. st.

Samostan benediktinki na ovom mjestu nalazi se od 1664. godine, izvorno u stambenom sklopu obitelji pjesnika Hanibala Lucića (1485. -1553.), kojeg je njegova nevjesta Julija oporučno ostavila benediktinkama 1591. godine. Uz samostan je barokna crkva sv. Antuna Opata i Ivana Krstitelja iz 17. st. i samostanska zbirka umjetnina i čipki od niti kaktusa agave, koje redovnice izrađuju od 19. st., a koje su uvrštene na UNESCOV popis nematerijalne kulturne svjetske baštine.

Gradska tvrđava / Fortica, 16. st.

Gradnja gradske tvrđave počinje nakon 1278. godine, kada Hvar dolazi pod vlast Venecije. Tvrđava sa gradskim zidinama čini jedinstven obrambeni sustav. Godine 1551. sagrađena je nova tvrđava na mjestu stare, a 1571. godine prilikom turske provale pružila je zaštitu pučanstvu koje se u njoj sklonilo. Godine 1579. tvrđava je znatno oštećena u eksploziji skladišta baruta, kojeg je izazvao udar groma. Popravljena je tek početkom 17. st. za vrijeme kneza Pietra Semitecola, izgradnjom baroknih obrambenih bastiona. Posljednja vojarna sagrađena je u vrijeme Marije Terezije 1775. -1776. U tvrđavi je smještena zbirka amfora.

Loggia, 15. -17. st.

Prva hvarska loža spominje se već 1289. godine. Gradnja nove lože započela je u 15., a završena u 16. st. Loža je izgorjela tijekom turske provale 1571. godine, no kasnije je popravljena i restaurirana. Konačni izgled pročelja dobila je početkom 17. st. Za vrijeme mletačke vlasti služila je kao javna sudnica. U loži su se održavale javne licitacije za zakup poreza i carina. Uz nju se nalazila Kneževa palača, srušena početkom 20. st. zbog izgradnje hotela carice Elizabete. U loži se tada nalazio Kursalon – hotelska kavana, čitaonica, plesna dvorana i okupljalište hvarske društvene elite.

Katedrala sv. Stjepana I., pape i mučenika, 15.-18. st./ Velo crikva

Katedrala sv. Stjepana I., pape i mučenika je izgrađena na mjestu benediktinskog samostana sv. Marije od Lesne. Katedralom postaje u 13. st., kada se središte biskupije premješta iz Starog Grada u Hvar. Nova katedrala građena je od 16. -18. st. Trobrodna je građevina bazilikalnog tipa s četverokutnim svetištem i renesansnim korom. Zapadno pročelje ima kasnorenesansno trolisno pročelje, koje simbolizira Sveto trojstvo. Na sjeveru je 1549. – 1550. podignut zvonik. lnventar se ističe oltarima i propovjedaonicama iz gotičkog razdoblja. Na oltarima su slike mletačkih majstora.

Franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti, 15.-16. st.

Crkva sv. Marije sagrađena je u 15. st. kao jednobrodna gotička građevina, na mjestu starije kapelice sv. Križa. U luneti glavnog portala postavljen je 1465. – 1471. godine Gospin kip s djetetom, rad Nikole Firentinca. Godine 1536. izgrađen je sjeverni brod crkve s renesansnom kapelom sv. Križa. U unutrašnjosti crkve su oltari iz 16. st., kor s renesansnim raspelom, mletački rad iz 16. st., te grob hvarskog pjesnika Hanibala Lucića.
U refektoriju je slika “Posljednja večera”, rad Mattea Ponzonia. U sklopu samostana je biblioteka i muzejska zbirka.

Arsenal i povijesno kazalište, 14.-17. st.

Prvi Arsenal sagrađen je između 1292. i 1331. godine i služio je kao brodogradilište za galije. U 16. st. gradi se novi Arsenal na istom mjestu, no netom završenu građevinu spalili su 1571. godine Turci. Današnji izgled dobiva tijekom obnove i nadogradnje 1611. godine, za vrijeme kneza Pietra Semitecola. Uz sjeverno pročelje 1612. godine dograđen je Fontik – skladište za žito, nad kojim je Belvedere – terasa iz koje se ulazilo u kazalište utemeljeno iste godine, kao prvo javno kazalište u Europi. Hvarsko povijesno kazalište smješteno je na drugom katu zgrade Arsenala. Na nadvratniku ulaznih vrata kazalista upisano je: ANNO SECVNDO PACIS MDCXII. Godina 1612., kako govori natpis, druga je godina mira između sukobljenih staleža hvarske komune. Gledalište s ložama izgrađeno je 1803., kada je osnovano Kazališno društvo, a današnji neobarokni izgled datira iz sredine 19. st. Sačuvane su dvije zidne scenografije, freska iz 1819. godine i danas je na začeljnom zidu pozornice, dok je freska s prikazom kneževa dvora izrađena oko 1900. godine restaurirana i postavljena na pomične panoe.