Najduži hrvatski otok ujedno je i otok različitosti – mirnoća plodnoga Starogradskog polja i strmoglavi pad južnih hridi u zapjenjeno more, pitomost istočnog dijela otoka i šumovitost sjeverne obale oduševit će i najzahtjevnije svjetske putnike. Između beskrajnog plavetnila neba i modrine mora izranja zeleni otok prepoznat po raznolikosti biljnih vrsta, među kojima posebno mjesto imaju maslina, vinova loza, ružmarin i lavanda te šume autohtonoga dalmatinskog bora. Igra prirode vidljiva je na svakom kilometru izrazito razvedene obalne linije, kamenito podmorje raj je za istraživače, a 143 speleološka lokaliteta znatiželjnicima još nisu otkrila sve tajne otočke utrobe. Najsunčaniji otok Mediterana broji prosječnih 2.726 sunčanih sati u godini, a više od pet mjeseci godišnje temperatura mora prelazi 20°C. Samo se u siječnju i veljači temperatura zraka spušta ispod 10°C.